Tag: sport

Poremećaji ishrane kod sportista

Dopuna ishrane raznim dodacima, stara je koliko i ljudska istorija. Savremeni dijetetski suplementi su preparati koji dopunjuju normalnu ishranu, a u suplemente spadaju koncentrisani izvori vitamina, minerala, proteina, aminokiselina. Prekomerno i bezrazložno, izvan preporuke lekara korištenje suplemenata – spada pod poremećaj ishrane. Čak i čajevi spadaju u dodatke ishrani, kao lekoviti preparati.

Težnja za savršenim telom kod muškaraca i žena, dovela je do višegodišnjeg poremećaja u ishrani, pokazuju nova istraživanja. Oko 40% ljubitelja fitnesa, a naročito bodibildinga, koriste – umesto normalne ishrane, razne dodatke poput glutena, proteina, kreatina, glutamina, aminokiselina, sagorevača masti, gejnera, anabolika, …

Takođe, preporučljivo je korištenje i vitamina i minerala zbog jačanja imuniteta, oporavka organizma od teških fizičkih napora, protiv umora, itd. Ako je ishrana pravilno izbalansirana, organizam ne bi trebao da bude u deficitu vitamina i minerala, čak ni pri jako napornim, dugotrajnim i dugoročnim treninzima, kakve imaju profesionalni sportisti.

Ne bi trebalo uzimati vitamine i minerale u kapsuli, bez prethodnog vađenja krvi, kako bi se znalo da li i koji vitamini i minerali fale organizmu, jer ako ih ima preko dozvoljene granice, oni su poput lekova, i mogu naškoditi organizmu. Dnevne doze vitamina i minerala moraju biti strogo kontrolisane, jer inače mogu pokazati otrovno delovanje.

“Rezultati su pokazali da u prehrani stanovnika Srbije već godinama postoje deficiti vitamina B12 i vitamina E, kao i povremeni deficiti na određenim teritorijama – vitamina D i vitamina C. Konstatovani su povremeni deficiti magnezijuma i permanentni i značajni deficiti kalcijuma i fluora u ishrani” (Prvi kongres o dijetetskim suplementima, mart 2007. godine, u Beogradu, s međunarodnim učešćem, pod pokroviteljstvom Uprave za sport, Ministarstva prosvete i sporta, Ministarstva zdravlja Republike Srbije).

Prema istraživanju, jedan od pet muškaraca je redovne obroke zamenio dijetetskim suplementima koji nisu namenjeni zameni za obrok. Kod 8% bodibildera lekari su intervenisali upozorenjem da smanje korišćenje dodataka ili prestanu s korišćenjem zbog ozbiljnog uticaja na zdravlje, dok je 3% hospitalizovano zbog problema s jetrom ili bubrezima. Začuđujuće je da 30% muškaraca i žena zna da svoje zdravlje dovodi u pitanje korišćenjem spomenutih dodataka ishrani.

Fizička aktivnost (vežbanje) ima značajnu ulogu u prevenciji i lečenju gojaznosti, ali je jako bitna usklađenost pravilne ishrane i treninga da bi se postigao željeni efekt.

Među najpopularnije suplemente protiv gojaznosti spadaju: hitosan, konjugovana linolinska kiselina, hidroksi-limunska kiselina, karnitin, krom, kofein, vanadijum, piruvat… Većina danas lako dostupnih suplemenata može dovesti do vrtoglavice, mučnine, povraćanja, bola u stomaku, dehidracije, onesvešćivanja, aritmija, itd, ako se koriste u prekomernim količinama i predugo, bez saglasnosti lekara.

Poremećaj u ishrani zbog bodybuilding dodataka, drugačije je izražen kod muškaraca, nego kod žena. Muški standardni lepote naglašavaju velike mišiće, a ženski standardni – istaknute grudi, izdefinisan stomak, zategnute noge i zadnjicu. I u jednom i u drugom slučaju korišćenje tih dodataka stvara izvestan rizik za određene zdravstvene probleme, jer se koriste različiti aksesoari za različito oblikovanje određenih delova tela.

Međutim, pored fizičkih, postavlja se i pitanje psiholoških problema. Želja za oblikovanjem tela često ide preko granice normalnog, vodi preterivanju, a mnogima je nemoguće objasniti da tako mogu izazvati ne samo zdravstvene, već i psihičke probleme. Za potrebe istraživanja, 195 muškaraca u starosnoj dobi od 18 do 65 godina uzimalo je preparate i dopune ishrani koje koriste bilderi u razdoblju od 30 dana. Ispitanici su u tom razdoblju išli na fitness ili u teretanu najmanje dva puta nedeljno. Na kraju istraživanja, svi ispitanici su zamoljeni da popune anketu s ličnim zapažanjima tokom proteklih 30 dana: ocena ishrane s proteinima i dodacima, fizički izgled, stanje kondicije ili forme nakon tretmana i drugo.

Analiza rezultata pokazuje da ovi dodaci, iako su legalno u prodaji, mogu izazvati ozbiljne zdravstvene probleme – dijareju, dehidraciju, probleme s bubrezima i slično. Umerena ili mala količina ovih preparata može biti sigurna, ali mnogi lako preteraju.
Istraživanje za ovakve slučajeve preporučuju pet malih obroka dnevno, a od tih obroka, jedan ili dva su dodaci ishrani ili proteini, a ostali obroci su normalna, pravilna ishrana.

Izgleda da je glavni problem svest i muškaraca i žena. Mnogi od njih sude i cene druge samo na temelju fizičkog izgleda i misle da je to standard lepote. Ne shvataju da je to unapred izgubljena bitka, jer se s godinama gubi fizički izgled, ma koliko se mi trudili, a pored toga se može izgubiti i zdravlje.

Kada se izgubi taj “savršeni” izgled, preostaju nam samo psihičke osobine – poput dobrote, obrazovanja, inteligencije, hrabrosti, zadovoljstva sobom, stilom života i ljudima oko nas, onim što smo postigli u životu, itd. Postoji izreka da “lepota dolazi iznutra”, tačnije od naših psihičkih osobina, a da je izgled samo spoljašnjost, samo ljuštura.


Drugi kongres o dijetetskim suplementima, s međunarodnim učešćem pod pokroviteljstvom Ministarstva omladine i sporta, decembar 2009. godine u Beogradu

Deca i sport: Pozitivni aspekti treninga

Negativni aspekti sedećeg načina života, a koji deca usvajaju od svojih roditelja, i sredine u kojoj se nalaze

Roditelji nemaju dovoljno vremena ni novca ni za sebe, a kamoli za decu – da ih vode na treninge, utakmice, takmičenja, da pričaju sa njima, da vode računa o njihovoj ishrani, itd. Razumljivo je da za sport zaista treba izdvojiti jako puno novca – pogotovo što deca rastu i njima treba konstantno kupovati nove patike, trenerke, itd. Ali, ni to nije izgovor, jer recimo šetnja ili trčanje su besplatni. Ono što bi bilo dobro i za roditelje i za njihovu decu je da zajedno odu u prirodu, makar da prošetaju, itd. Sve je bolje nego sedenje za kompjuterom ili ispred televizora.

Sedeći način života ima razne posledice u zdravstvenom, mentalnom, estetskom smislu.

Samo neke od posledica jako malog kretanja su: gojaznost, deformiteti stopala, kriva kičma, nedostatak kondicije, malaksalost, loše zdravlje – prehlade će brže proći kada deca, i odrasli imaju dobar imunitet, a na imunitet utiče i trening. Takođe, deca se ne druže i ne komuniciraju međusobno, jer su svi na telefonima konstantno, te imaju smanjene verbalne sposobnosti, deca su puna stresa, anksiozna, asocijalna…

Deca imaju i poremećen sistem vrednosti, jer nemaju konkretne životne ciljeve, nipodaštavaju svoje roditelje, nemaju nikakav autoritet, ne izgrađuju sopstveno mišljenje i stavove, nepoštuju starije, nemaju empatije ni prema kome, a zahtevaju da svi imaju empatiju za njih i njihove potrebe.

Deca žele da budu prihvaćena u društvu, a društvo je uglavnom takvo da se svi drogiraju, alkoholišu, puše od malih nogu i da se osećaju kul jer čine nešto zabranjeno… Deca biraju lakši put do slave, jer su takve modele ponašanja preuzela sa malih ekrana. Ima dosta studija o ovome (u knjizi “Psihologija medija”- Dejvida Džajlsa, “Uvod u teoriju medija”- Dragana Ćalovića, “Deca i televizija”- Dafne Lemiš i mnoge druge knjige i studije). Deca su agresivna jer nemaju gde da kanališu tu destruktivnu energiju i ne zanju kako da je pretvore u konstruktivnu, pozitivnu, da učine nešto pozitivno za sebe i svoju budućnost. Deca uče oponašanjem roditelja, društva, itd, te je veoma bitno ko su im idoli!

Sportom se poboljšavaju lokomotorne sposobnosti deteta, deca uče da imaju autoritet (trener mora biti jaka ličnost i dobar pedagog koji će sa decom da priča ne samo o sportu, ko će im biti uzor i usmeravati ih na pravi način), deca će biti manje agresivna, konstantno će biti u pokretu, imaće dobru cirkulaciju, imaće bolji kardiovaskularni sistem i imunitet, biće srećnija, zadovoljnija, smanjiće stepen stresa i anksioznosti, istežaće, zatezaće i koristiće sve grupe mišića, tačnije koristiće celo telo na treningu, imaće pravilno držanje, družiće se na treningu – imaće veći krug prijatelja sa sličnim interesovanjima, upoznaće i decu iz drugih škola, između ostalog i bolje će izgledati od svojih fizički neaktivnih vršnjaka, kroz druženje i podršku će razmenjivati iskustva, boraviće na raznim mestima – razne sale za trening, razni gradovi kroz takmičenja, možda čak i putovanja po drugim državama, komuniciraće više, naučiće da će svaki trud i rad doneti neke rezultate, jer smo svakim danom bolji nego ranije, imaće pozitivniji stav prema svetu i ljudima koji ih okružuju, takođe, naučiće i da u sportu ima neuspeha, da ima i loših iskustava, povreda, itd., ali da ne treba odustati, da prepreke mogu da se prevaziđu, razviće kolektivni duh i osećaj za saradnju, bilo to kolektivni ili individualni sport, i dokazano, imaće bolju kinestetičku u inteligenciju.

Posvetite se sebi i deci, motivišite i sebe i decu da treniraju, budite im pravi uzor!

Sportski pozdrav!

Sport i Seks (iz ženskog ugla)

Verovatno većinu vas zanima kako treninzi utiču na libido iz ženskog ugla. Libido je, uopšteno govoreći životna energija, ali u tu životnu energiju, naravno da spada i jedna od osnovnih čovekovih i životnih potreba, potreba ili nagon za seksom (razmnožavanjem). Jeste da nije poenta svakog seksualnog odnosa razmnožavanje, ali jeste pražnjenje tenzije, energije koja se sakupila zbog uticaja hormona u organizmu.

Mi, devojke, imamo uglavnom veoma samokritički pogled na sopstveno telo – “debela sam, mršava sam, vidi imam celulit, grudi su mi opuštene, grudi su mi male, jedna mi je veća od druge, dupe mi je mlitavo, dupe mi je preveliko, prljava mi je kosa, naduvena sam, ruke su mi ogromne ili mlitave, imam strije, dlakava sam (juče se izdepilirala, ali svaka dlačica se računa i uništava raspoloženje), niska sam, previsoka sam, imam previše ili premalo kilograma, nisam se našminkala, itd”. Sve ovo su misli koje prolaze devojkama kroz glavu pre, za vreme ili nakon seksa, i uništavaju nam raspoloženje.

Devojke koje treniraju i donekle jedu zdraviju hranu imaju manje problema sa ovakvim mislima, iz razloga što se telo menja na bolje – uglavnom nemate celulit, nemate mlitavu guzu, guza je i podignutija i oblikovanija, mlitave grudi ili ruke su prošlost, butine su lepše i oblikovanije, koža je sve sjajnija u pozitivnom smislu, kao i oči. Za sve ovo su zaslužni hormoni sreće koje telo ispušta tokom treninga, a bogami i tokom seksa – endorfin, serotonin i mnogi drugi.

Hormoni koji se luče pri dobrom treningu, uključujući i seks su: endorfin i serotonin, testosteron, estrogen, adrenalin, oksitocin… Svi ovi hormoni, kao koktel hormona (alkoholni koktel vam u ovom slučaju ne treba), utiču na osećaj zadovoljstva, daju nam energiju, redukuju količinu masti u organizmu, ulepšavaju nam kosu, kožu, nokte, oči su nam blistavije, raspoloženje je na maksimumu, sve manje smo loše raspoloženi, gledano na duge staze, telo je zategnutije i izgledamo bolje.

Zbog svih ovih promena koje se dešavaju u organizmu, drugima smo privlačniji, jednostavno blistamo, odašiljamo pozitivnu energiju i zadovoljstvo sobom, samim tim smo poželjniji za seks (niko ne voli depresivne, nezadovoljne devojke, a ni muškarce, već one nasmejane, samopouzdane, itd.), primećuju da nam se poboljšava držanje tela – hodamo uzdignutije glave, samim tim smo takođe lepši suprotnom polu, za razliku od nesigurnog gledanja u pod, češće se smejemo, bolje spavamo, jedemo manje i nemamo potrebu za najnezdravijim namirnicama, i bukvalno bismo sami sebe odvukli u krevet, koliko nam je poraslo samopouzdanje, energija, sreća, itd. Takođe, fleksibilnije smo, izdržljivije, cirkulacija je bolja…

Sport podiže libido, tako su i stručnjaci rekli, a ja mogu reći da sam to potvrdila u praksi, jer nemam više osećaj naduvenosti, mlitavosti, nepokretljivosti, već “pucam” od energije, sreće, snage, smanjio se umor, negativno raspoloženje, loše držanje i varenje, imam osećaj da mogu da postignem apsolutno sve što poželim, a praksa je to i pokazala. U suštini volja- motivacija za treniranje polazi iz glave, kao i užitak u seksualnom odnosu, tako da je najbitnije imati fokus i biti zadovoljan dok to radiš, bio to trening ili seks. Kod muškaraca se povećava nivo testosterona zbog treninga, pa samim tim imaju veću želju za seksom, veće samopouzdanje, bolje raspoloženje, veću izdržljivost… Zamislite da i vi i dečko trenirate i koliko dobar seks može da nastane iz takvog spoja…

Verujem da većinu ljudi intrigira nečija smelost i autoerotizam (kada je osobi zadovoljstvo usmereno na sopstveno telo, kada je sopstveno telo afrodizijak). To je trenutak kada ste dovoljni sami sebi, kada iz Vas izbija neka energija prepuna erotskog naboja. Jedni bi to nazvali harizmom, drugi seksepilom, itd. Zamislite da Vam u svakom trenutku dobro stoji sve što obučete, da ne morate da isprobavate 1000 odevnih kombinacija, kako biste došli do 1001. koja Vam stoji dobro, i kada Vaše savršeno zategnute obline dolaze do izražaja šta god da obučete, čak i kada ne planirate da ih ističete, kada ne bežite od ogledala za vreme seksualnog čina, niti od svetla, kako biste prikrili svoje mane…

Ako Vaš partner/ka ne trenira, nadam se da će je/ga ovaj tekst motivisati i da ćete imati još bolju vezu samim tim. Takođe, poenta života “u treningu” je da volite sebe i da prihvatite promene tela koje se svakako dešavaju. Ne znači Vam ništa savršeno telo, ako ne volite sebe i svoju ličnost, ne znate koje su Vam erogene zone, niti ste dovoljno izdržljivi ili smeli da probate apsolutno sve što poželite…

Isprobajte, pa javite iskustva, nadam se da će biti pozitivna kao i moja!